Maro Jović – nagrađen u Washingtonu za svoju pjesmu Strah

Maro Jović (Fotograf: Jasna Lovrinčević)

Maro Jović (Fotograf: Jasna Lovrinčević)

Dubrovčanin Maro Jović  kao dvadesetogodišnjak postao je  nositelj međunarodne nagrade za poeziju.

Svoju pjemu “Strah” poslao je 2000. godine na natječaj u Washington i ušao među prvih dvadeset nagrađenih između dvije tisuće natjecatelja iz cijelog svijeta. Kao nagrađeni pjesnik u Washingtonu je tri dana sudjelovao na seminaru s predavanjima koje su održali vodeći američki sveučilišni profesori književnosti.

S Marom Jovićem razgovarala sam u Dubrovniku, početkom kolovoza 2015. godine. Nagrada i boravak u Washington bila je naša prva tema.

Maro Jović: “Ja sam se vratio obogaćen iz Washingtona gdje sam jednostavno osjetio jednu pozitivnu energiju koja se mogla osjećati među pjesnicima različitih zemalja. To su bili pjesnici iz Libanona, pjesnici iz samog Washintona, iz Južne Amerike, iz Australije, jednostavno pjesnici širom svijeta. Čovjek je tu mogao mnogo vidjeti i naučiti, što ne znam da bih igdje drugdje mogao.
Vratio sam se obogaćen novim iskustvom koje se moglo dobiti samo na tom seminaru zajedništva.”

“Strah” je naziv i 2001. prve objavljene zbirke pjesama Mare Jovića. Drugu zbirku poezije objavio je 2008. pod nazivom “Uglazbljena noć”.

Na pitanje je li “Strah” na neki način refleksija doživljaja iz ratnog vihora u Dubrovniku, Maro Jović je odgovorio:
Maro Jović: “Možda je rat samo mali djelić u mozaiku kompletnog doživljaja straha. “Strah” je zapravo kraća pjesma napisana u rimi, kratkog stiha i ima dvije kitice.”

Maro Jović je osobno preveo “Strah” na engleski jezik. Ta pjesma je ušla i u antologiju američkog pjesništva.

Obje zbirke poezije “Strah” i “Uglazbljena noć” Maro Jović je okarakterizirao kao sociološko-misaone.

Međutim Marova prva pjesma bila je posvećena Majci Božjoj.
Maro Jović: “Moja prva pjesma bila je o Gospi, objavljena u župnom glasilu kada sam imao osamnaest godina. Nastala je proizvoljno iz srca i u rimi, skladno napisana, a zvala se “Gospa Velika”.

Dubrovnik i njegovi pjesnici

Dubrovnik je kroz povijest uvijek imao svoje pjesnike, a Dubrovčanin Nikola Vitov Gučetić (1549-1610) u svojoj knjizi “O ustroju države u duhu Aristotelovom sa suvremenim primjerima” pozivajući se na Aristotela kaže kako “vještinu” pjesništva “prirodno pobuđuje božanski duh” i preporučuje da se djeca pjesništvu poučavaju tako što će “oponašati one rijetke duhove našega grada (Dubrovnika) što se u prošla vremena vrsno baviše tim božanskim umijećem”. Za dubrovačke pjesnike Gučetić kaže kako “…dadoše svjetlost ljudima….” navodeći Jakova Bunića, Iliju Crijevića, Damjana Benešića, Mateja Benešića, Ranjina, Miha Bunića, Miha Monaldia, Bobaljvića, Džoru i Marina Držića.

Još je i više dubrovačkih pjesnika obogatilo pjesništvo kao Mavro Vetranović, Ignjat Gjorgjić, Cvijeta Zuzorić, Ivan Gundulić, Rajmond Kunić, Bernard Džamanjić, Benedikt Rogačić pa i Ruđer Bošković, u najnovije doba Luko Paljetak, a Maro Jović u dvadeset i prvom stoljeću nastavlja tradiciju nadarenih Dubrovčana.

Autor dviju poema

Maro Jović (Fotograf: Jasna Lovrinčević)

Maro Jović (Fotograf: Jasna Lovrinčević)

Maro Jović je pjesnik koji je sa svoje dvije poeme “Gradski kamen i sveti Nikola” i najnovijom “Put križa – Grad” orijentiran više na duhovno i ljudsku duhovnost.

Maro Jović: “Duhovnost je spoznaja koja čovjeka nađe, ali je čovjek mora tražiti. Kada je čovjek traži, znači da traga za istinom, a kada dođe do istine, znači da je na pravom putu. Duhovnost kao duhovnost je u svojoj punini bića kada čovjek čezne za istinom, a što čovjek bude više čeznuo za istinom doći će do spoznaja koje prisiljavaju čovjeka da ne drži oči širom zatvorenim već širom otvorenim.

O svojim poemama Maro Jović je rekao:
Maro Jović: “Poema “Gradski kamen i sveti Nikola” je replika Isusovog govora na Gori. To je poruka ljudima, suvremenicima. Urednik ove objavljene poeme je Luko Paljetak. Poema “Put križa- Grad” je dijalog između mene i osuđenika Isusa Krista.”

Na pitanje zašto “kamen” i zašto “sveti Nikola”, Maro Jović je odgovorio:
Maro Jović: “Volim kamen, a šestog prosinca napadnut je Dubrovnik, a to je i dan svetog Nikole koji se danas i više slavi. Na taj dan dijele se jabuke.”

Poema “Put križa-Grad” je po prvi put predstavljena u srpnju 2015., u Dubrovniku u “Saloči od zrcala” uz glazbenu pratnju skladateljice i pijanistice Zrinke Tomašić i likovnu izložbu Ivane Jovanović Trostmann. Marova poezija, skladane minijature Zrinke Tomašić i slike naglašene ekspresije Isusovog lica na njegovom križnom putu Ivane Jovanović Trostmann pružile su cjelokupni umjetnički i duhovni doživljaj. Ovi umjetnici u zajedničkom nastupu iskazali su i vitalnost dubrovačkog kulturnog stvaralaštva koje uvijek nanovo govori univerzalnim jezikom glazbe, kista i svobuhvatnom misli pretočene u umjetnost riječi.

Maro Jović autor je i proze o Međugorju, a redatelj je i dva filma: “Međugorsko svjetlo” i “Moć molitve”. Filmovi su prikazani u samostanu svete Klare u Dubrovniku i na lokalnoj dubrovačkoj TV postaji, a proizašli su iz Marove povezanosti s Međugorjem još od najranijeg djetinjstva.

Maro Jović:”Privržen sam Međugorju od djetinjstva, srastao sam s tim podnebljem.”

Međutim, Marov duhovni rast vezan je i za Dubrovnik kojeg promatra kao jedno duhovno biće sa svom njegovom sakralnom arhitekturom.

Maro Jović je naglasio kako njegova duhovnost ima “kontinuiran normalan rast koji se promovira u knjige i filmove”.

“Sastavio sam i jedan mali aforizam koji govori o umjetnosti”, otkrio je Maro Jović i nastavio: “Ja obično rečem : Umjetnost je savjest društva, a savjest društva je glas Božji koji se sluša.”

Na Stradunu

Maro Jović (Fotograf: Jasna Lovrinčević)

Maro Jović (Fotograf: Jasna Lovrinčević)

S Marom Jovićem razgovarala sam na Stradunu, u jutarnjim satima kad je cijeli grad bio u bijelom, kamenom sjaju. Okruženi njegovom ljepotom, Dubrovnik kao inspiracija bila je neizbježna tema.

Maro Jović: “Dovoljno je prošetati Stradunom, od Ploča do Peskarije da se motiviraš, jer ovaj Grad je takav kao da je Bog ostavio svoj otisak na njega.”

Dubrovnik u svom bijelom, kamenom sjaju i životima utkanim u njega sigurno inspirira i motivira mnoge umjetnike, a Maro Jović to i priznaje.

Comments are closed.

Impressum    Privacy Policy

© 2013 - 2020 uvihoruvremena.com. Alle Rechte vorbehalten.

error: Content is protected !!