Sopranistica Helena Mamic Koncertom u božićno vrijeme (Das Konzert in der Weihnachtzeit) u Essenu gdje će nastupiti uz Kathy Kelly iz Kella Family, zbor Kids on Stage, Pamelu Falcon, Benny&Joyce, gudački kvartet Berlin-Sun, harfisticu Elenu Janzen te zabavni band A.Rektenwald nastavlja slijed zanimljivih ovogodišnjih nastupa. Koncert u božićno vrijeme održava se u velikoj dvorani Grugahalle, poznatoj po nastupima Rolling Sonesa, Beatlesa, Joan Beaz, Led Zeppelina i dr.

Nakon travanjskog nastupa u Mainzu, s pijanisticom Tonjom Huber Čuić Helena Mamić održala je 3. lipnja 2023. koncert s djelima Iva Tijardovića (1895.-1976.) u Parizu i koncert u okviru Hrvatsko-njemačkog interkulturalnog dijaloga u Berlinu.

“Oba programa bila su različita, a vrlo efektna”, rekla je Helena Mamić s kojom sam razgovarala pred koncert u Essenu.

Koncert u čast Ivu Tijardoviću u Parizu održan je u organizaciji udruge bivših studenata hrvatskih sveučilišta, AMCA – Almae Matris Croatiae Alumni. Život i djelo slavnog hrvatskog skladatelja Iva Tijardovića predstavila je njegova unuka Petronille Tijardović.

Zanimljivo je da je Helenu Mamić kao petogodišnju djevojčicu izvedba Tijardovičeve operete Splitski akvarel oduševila i inspirirala da kasnije postane operna pjevačica, a tijekom karijere redovno na koncertima izvodi ariju Daleko Me’biser Mora iz Tijardovićeve operete Mala Floramye.

Helena Mamić: “Koncert koji je bio u Parizu, posvećen Ivu Tiardoviću bio je u vidu za napraviti još prije korone kada sam ja s komornim triom Arbor Vitae imala koncert u Parizu, u organizaciji Almae Matris Croatiae Alumni krajem 2018. na kojem smo prezentirali djela hrvatskih i francuskih skladatelja. To je bilo krasno iskustvo. U publici je sjedila gospođa Petronille Tijardović, unuka Iva Tiardovića. Ja sam tada izvela dvije arije iz Tijardovićeva opusa, ona je bila oduševljena jer sam ja to otpjevala. Ona je morala izaći prije završetka koncerta pa je mene kasnije kontaktirala i pitala bi li me zanimalo doći u Zagreb pogledati note koje je njen djed ostavio. U stanu njenog djeda, Iva Tijardovića u Zagrebu bila je hrpa nota, neke su još bile u rukopisu. Ja sam prošla kroz tu hrpu, prebacivala ih s gospođom Tijardović skoro pola dana. Našla sam puno zanimljivih arija i solo pjesama koje se nikad nisu izvodile.

„Ovo je jedan rudnik zlata“, rekla sam tada gospođi Petronelle „pogotovo za glazbenicu poput mene“ jer ja sam već znala što bih s tim napravila. Zamolila sam je da mi dozvoli da skeniram note koje želim i rekla: „Ja ću sve sortirati, napraviti koncept i sastaviti program“.
I na tome je stalo jer je došla korona.

Naravno, ja sam bila u kontaktu s gospođom Petronille Tijardović i čula se s udrugom Almae Matris Croatiae Alumni koju vodi gospođa Lamija Rubić Barbijeri. Bili smo u povremenom kontaktu. Nakon pandemije odlučeno je da koncert bude u lipnju 2023., u samostanu sv. Franje Asiškog u Parizu. To je fenomenalan, krasan prostor, akustika je vanserijska.

Kada je došlo do tog dana, nisam mogla vjerovati. Na programu bila su djela koja su rijetko izvođena, odnosno nikad. Gospođa Petronille je iznijela neke povijesne činjenice o Ivu Tijardoviću koje nisu nikad ispričane a ona ih je znala. Svoju prezentaciju života i djela Iva Tijardovića popratila je dia pozitivima i s puno fotografija akvarela koje je on naslikao jer je bio jako talentiran slikar.

A ono što mi je bilo jako lijepo je to što je puno rodbine od Iva Tiardovića bilo u publici i što su oni nakon koncerta posebno zahvalili meni i pijanistici Tonji Huber Čuić. Bili su dirnuti našom pažnjom i radom, i što smo pokazale kroz naše izvedbe ljubav prema izvedenim djelima.. Publika je bila krasna, osjećali smo to kroz izvođenje a mi smo dali najbolje od sebe. Bilo je o koncertu također lijepih recenzija napisanih od glazbenih profesionalaca.

To nam je dalo vjetar u leđa da ovaj projekt ne bude samo jednom izveden nego da ovaj projekt izvedemo još negdje. Vrlo je jedinstven.”

Jasna Lovrinčević: “Što ste sve izvele, jesu li to bila samo neobjavljena djela?”
Helena Mamić: “Neka su objavljena, jedno djelo je još u rukopisu. Poema za zbor i lirski sopran Cvit ljubice dalmatinske bila je izvedena sedamdesetih godina ali nije bila snimljena, nema tonskog zapisa.

Djela koja smo izvele bila su: Susret s Ružom, Proljetni susret, Bijela serenada, Milovo sam, Sjećaš se rujna, Dva srca iz filma Ciguli miguli, Cvit ljubice dalmatinske, arija Ljube iz opere Dimnjaci uz Jadran, arija Jelice iz operete Mira i Marmont, arija Susette iz operete Mala Floramye i arija Marice iz operete Splitski akvarel.

Gustav Krklec je autor pjesama Susret s Ružom i Proljetni susret kao i za napjeve iz filma Ciguli miguli.

Ana Vrdoljak je autorica pjesme Cvit ljubice dalmatinske. Ova pjesma je ta koja de facto ima puno kubansko-mediteranskog u sebi, zvuči vrlo močno u klavirskoj pratnji, a sopran tako nježno, predstavljajući nježnu ljubicu dalmatinsku. Kada sam prvi put čula klavirsku pratnju bilo je očaravajuće, zato što je to moj stil i bilo mi je veliko zadovoljstvo pjevati tu pjesmu.

Interesantne su Krklecovi stihovi, naročito u pjesmi Susret s ružom jer je vrlo introspektivna a klavirska pratnja zvuči jako moderno poput Stravinskog. Atonalna je ali opet lirski-atonalna.
Proljetni susret više vuče na Prokofjeva.

Tekst za Sjećaš se rujna napisao je Pavao Senjić Tvrtković, nije poznati pjesnik, ali zato je ova poema po mei remek djelo. Šteta što pjesnik nije poznatiji bio, prošao je ispod „radara“ .
….Žuto je lišće, žuće od zlata, vjetar ga runi, laži mu šapce jesenje…”