Izložba Svjetlost u Dubrovniku

Katalog izložbe Svjetlost

Izložba pod nazivom Svjetlost svečano je otvorena u Dubrovniku, u foàjêu kazališta Marin Držić, 1. rujna 2022. godine. Izlagači ove skupne izložbe su umjetnici iz Hrvatske, sudionici prošlogodišnjeg 28. internacionalnog umjetničkog festivala u Seulu, održanog u organizaciji Svjetske udruge kreativnih umjetnika (WCAA ) i 21C međunarodne udruge kreativnih umjetnika u Južnoj Koreji (21C ICAA).

Ideja Međunarodnog umjetničkog festivala u Seulu od početka bila je okupiti i predstaviti istaknute umjetnike iz cijelog svijeta. Sudionica izložbe Svjetlost, umjetnica Ankica Perga Karačić koja već trideset godina živi u Njemačkoj, prva je od hrvatskih umjetnika izlagala u Seulu, 2002. godine kada se ta izložba zvala Međunarodna izložba umjetničke razmjene. Ona je tada na zamolbu organizatora iz Seula, poslane istaknutim umjetničkim udrugama u cijelom svijetu, bila predložena od svoje njemačke likovne udruge, BBK-Ruhr Gebiet i odabrana kao predstavnica njemačkih umjetnika od tadašnjeg Odbora za Internacionalnu razmjenu u Seulu. Umjetnica Ankica Perga Karačić je poslije kao članica WCAAi i ICAA od organizatora Umjetničkog festivala u Seulu imenovana predsjednicom ICAA za Hrvatsku, što podrazumijeva da ona može predlagati umjetnike iz Hrvatske koji će sudjelovati na Umjetničkom festivalu u Seulu. Do sada je u Seulu izlagalo 13 umjetnika iz Hrvatske, svi po preporuci Ankice Perga Karačić

Izložba Svjetlost (Fotograf: Palma Leko)

U Dubrovniku su svoje radove izložili: Maja Barić, Ivana Jovanović Trostmann. Ante Karačić, Ankica Perga Karačić, Ana Sladetić i Miran Šabić.

Naziv izložbe Svjetlost, koji upućuje na nadu, radost i život, zapravo je i tema izložbe što je za www.uvihoruvremena.com pojasnila njena inicijatorica, dubrovačka slikarica Ivana Jovanović Trostmann:

“Iskreno rečeno, meni je ta ideja pala napamet, htjela sam da bude kršćanska tema jer sam ja htjela izlagati Gospu i Isusa. Željela sam vidjeti što je svjetlo umjetnicima koji su sudjelovali u Seulu, što je njima motiv da stvaraju, iz čega crpe snagu.

Pošto ja stalno radim religiozne i vjerske teme, taj odnos prema Svjetlu kao izvoru stvaranja meni je kao vjerniku najbitniji.

Kada čovjek analizira cijelu izložbu, to jest jedna vrsta svjetlosti, tako da je to bila jedna dobra tema, pogotovo što je tu motiv povratak na izvore kršćanstva, jer mi smo u ovim zahtjevnim vremenima prisiljeni razmišljati o smislu, o teškim trenucima u društvu koje nas okružuje, o nečemu što prevazilazi naše snage. To su događaji koji se događaju sada, kao potres u Zagrebu, korona, govori se o nemiru u svijetu...Tako da je povratak istinama koje je Bog postavio najbitniji. Pitamo se, gdje smo mi tu pogriješili, gdje smo “skliznuli”? Izložba je tu da se malo zagledamo u Svjetlo i malo zamislimo i shvatimo da možemo sve ispraviti ako se vratimo tom Svjetlu, ako se zagledamo u to Svjetlo i prema njemu oblikujemo naše ponašanje i rad i život. A u biti svjetlo je uvijek toplina ljudska koliko je možemo dati od sebe kao i ljubav i poštovanje prema drugima. To su neke vrijednosti i ljudske i kršćanske.”

Don Ivica Pervan, autor teksta u katalogu izložbe u svom pozdravnom govoru na otvorenju izložbe Svjetlost obratio se prisutnim umjetnicima riječima: “Neka On, izvor svakog počela, neka Bog, sama Svjetlost bude odraz u vašim djelima.” Podsjetivši na Pismo umjetnicima Pape Ivana Pavla II iz 1999. godine, posebnno je naglasio Papine riječi kako su umjetnici sa posebnim poslanjem. Don Pervan istaknuo je kako “umjetnici u ovom svijetu imaju poseban zadatak” To je pojasnio riječima obračajući se izravno prisutnim umjetnicima: “Vi ste otkrili u sebi onaj dar koji vam je Stvoritelj dao, darovao i taj dar pozvani ste izgrađivati, otkrivati i ovom svijetu nuditi. I zato vam zahvaljujem u ime svih ovdje prisutnih jer večeras ovdje stoje vaša djela koja su odraz vaše nutrine.” Don Pervan je također naglasio i posvjestio da ukoliko se “ne napajamo na Izvoru, na Bogu brzo ćemo se potrošiti i brzo nestati, i nećemo ostaviti duboki trag, a vi umjetnici ste pozvani ostaviti duboki trag”.

Dr. Katja Bakija, inače autorica teksta u katalogu izložbe pod dvojezičnim nazivom Svjetlost/Light, predstavila je umjetnike rekavši kako je “umjetnički izričaj način doživljaja svijeta i samog umjetnika u tom svijetu, on je jezik čovjekova duha kroz koji progovara njegova kreativna snaga”.

Svaki umjetnik izložio je po dva ili više svojih radova.

Ante Karačić, Maja Mozara, don Ivica Pervan (Fotograf: A. Karačić)

Umjetnik Ante Karačić, koji živi i djeluje u Njemačkoj, za temu izložbe odabrao je nekoliko otisaka na platnu svojih križeva, po kojima je inače prepoznatljiv i otisak kolažnog prikaza gradova s dominantnom plavom bojom. Poznat je po izradi umjetničkih objekata i skulptura koje kreira od odbačenih predmeta i materijala. Križevi koji su njegova konstantna tema, nedvojbeno govore o izvoru nadahnuća.

Umjetnica Ankica Karačić je izložila dva rada s portretima pod nazivom Naš život, gdje je koristila, kako je izjavila, svoju novu tehniku. Neonske boje koje katakteriziraju ove slike, kao da upućuju na svjetlo kojim ovi likovi zrače, šireći određeno raspoložnjenje. Na jednoj slici su dva lika što upućuje i na odnose među ljudima. Zapravo i svjetlo i svi drugi osjećaji se šire preko ljudi. Dr Bakija je naglasila kako “promatrajući ih ( njene likove) otkrivat ćemo svatko drugu ekspresiju, zagledani u njih kao u ogledalo prepoznajemo na njenim platnima i naša raspoloženja i osjećaje”.

Umjetnica Maja Barić, mag. Art., nakon završene Umjetničke akademije na Sveučilištu u Splitu radi u Muzeju grada Iloka kao voditelj Galerijskog odjela. Kao umjetnica izlagala je u Hrvatskoj, Austriji, Iranu i nekoliko puta u Seulu. Na izložbi Svjetlost izložila je četiri monotipije iz svoje serije grafika Osjećaji: Uznemirenost, Satisfakcija, Manifest grča i Introspekcija. Radovi su nastali kako je pojasnila, nanošenjem ulja na staklenu površinu plošnim otiskivanjem. Jedan izloženi rad Bez naziva, pripada seriji Plodovi, monoprint nastao otiskivanjem debelog sloja boje.

Maja Barić je za www.uvihoruvremena.com pojasnila svoj izbor radova

Ankica Karačić. Maja Barić, Ivana Jovanović Trostmann i Stijepo Gleđ Markos (Fotograf : A. Karačić)

Maja Barić: “Zašto sve to na Svjetlost? Iskreno sumirala sam radove 2021. godine, radila rekapitulaciju života, proživljavala osobni linč i poslovnu kalvariju. Sve je bilo relativno mračno, bolno i iscrpljujuće. Zato sam se povela da i najmračnija noć završi izlaskom sunca, a u sebi molila za skromnost i poniznost, neka bude volja Božja.
Eto u tom duhu razmišljanja ja sam dobila svjetlost mira a slike su takve, kakve su bile sve moje emocije u teškoj borbi za egzistenciju, istinu, pravdu i prostor.”

Umjetnica, dr. Ana Sladetić, koja je doktorirala na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, neprestano stvara novo, neočekivano i iznenađujuće. Docentica je na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku. Kao mlada umjetnica izlagala je u vodećoj svjetskoj galeriji Christie’s u New Yorku. Izlagala je po cijelom svijetu. Često je nagrađivana, a godine 2017. nagrađena je nagradom WCAA Prize na The World Youth Art Festival u Seulu za radove iz serije Čisto i krivo. Za ovu izložbu odabrala je dva rada na temu snova iz grafičke mape Argola, izdane 2021.( Kabinet grafike, HAZU). Obrazlažući svoj izbor napisala je: “Smatram kako se većina možda može poistovjetiti i tako proživjeti san.”

U Dubrovniku su izložena dva njena rada Dream Maps IV i Dream Maps V (sitotisak, linorez, 50 x 35 cm, 2020.)
Oba rada Ana Sladetić je popratila tekstom. Tekst uz rad Dream Maps IV donosi zanimljivo razmišljanje o snovima vezanim za putovanja Ovdje je prenesen taj tekst:

Dream Maps IV – san o putovanjima nije novost. Snovi i jesu putovanja u ono nesvjesno, koje vrlo dobro zna kako smo sve doživjeli preko dana. Danas je vrlo popularno putovati, ali radi virusa koji nas je zadesio, putovanja su stala, zapravo cijeli svijet je stao. Promovirano je, kao u filmu “Eat, Pray, Love” da iskustvom drugačijeg okruženja tvoj se unutarnji svijet mijenja. No, zanimljivo i ironično, ovom situacijom, svi smo ostali zatočeni na svojim “otocima” dnevnog boravka. A mijenjali smo se i većini se nedostajalo upravo druženje s drugim. San o najboljem čovjekovom prijatelju, kojeg simbolizira pas, je čovjek sam sebi, možda sakriveni dijamant koji svi mi nosimo, ali većina je nebrušenih – jer ipak – najteže je raditi sam na sebi.”

Uz rad Dream Maps V, Sladetić je napisala tekst kojeg je dr. Bakija citirala i u svom govoru.
Dream Maps V – nerealno, apsurdno, nespojivo, nelogično, sve je to ono što čini san, u njemu je sve moguće. Lebdeći rozi mjesec, zapravo je ruža, velika vaza s cvijećem, kao ona s kraja 19.st velika je poput kakvog neuništivog spomenika. Uz nju, manji je porculanski anđelčić s jedrenjakom. Da li to simbolizira prolaznost, poput tek ubranog cvijeća, koje u svojoj raskoši potraje možda tri dana, a vaza ostaje za iduće generacije da je promatraju i čuvaju? Da li je jedrenjak simbol slobode, koji je kontroliran vodom u kojoj se nalazi i veličinom posudice koju netko određuje?
Na slična ova pitanja, tek odgovaramo bio je to samo san. Ali valja sanjati, jer kad tad – snovi se i ostvare…“

Umjetnik dr. Miran Šabić, doktorirao je na Sveučilištu u Zagrebu, prodekan je za nastavu i studente na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i docent na Grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Priredio je 18 samostalnih izložbi i sudjelovao na preko 100 skupnih u cijelom svijetu. Nositelj je brojnih nagrada za svoj rad, jedna od njih dodijeljena mu je u Seulu 2017. Bila je to Nagrada Vlade Republike Južne Koreje – Congresman Award.
U okviru sudjelovanja na Umjetničkom festivalu u Seulu održao je i predavanje.

U Dubrovniku je izložio dva rada koje je izlagao na samostalnoj izložbi pod nazivom Vremenska kapsula, održanoj u Muzeju suvremene umjetnosti 2018. “Vremenska kapsula Mirana Šabića bljeskovi su djetinjstva, njegova svjetlost”, navela je dr. Bakija u predstavljanju ovog istaknutog suvremenog hrvatskog umjetnika, čija je velika tema memorija. Njegove prezentacije su poput vizualnog prepričavanja pri čemu koristi grafike, razne predmete, slike i videa posve zaokupljujući pažnju promatrača.

Otvorenje izložbe Svjetlost u Dubrovniku

Umjetnica Ivana Jovanović Trostmann, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu. Poznata je po pejsažima i sakralnoj umjetnosti. Njeni radovi su trajno postavljeni u mnogim crkvama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u Italiji. Neki od njih su: Raspeće u crkvi sv.Jakova u Dubrovniku, Kristova glava u sv. Nikole u Trnovici, Portret sv.Ivana don Bosco u crkvi sv. Obitelji u Mokošici u Dubrovniku, Gospa u samostanu sv. Paola Di Rosa u Dubrovniku, Posljednja večera i Glava Isusa u crkvi Bl.Augustina Kažotića u nacionalnom svetištu bl.Augustina dominikanskog samostana u Trogiru, Posljednja večera u crkvi sv.Ivana Pavla II u Trogiru, Isus u kapeli bl.Djevice Marije na Udbini, Sv.Jeronim u kapeli sv.Jeronima u Šuici u Bosni i Hercegovini te Bl. Leopold Bogdan Mandić u samostanu Gospe od Milosrđa, Isus i Gospa u samostanu sv.Ignacija Loyole u Dubrovniku i Isus u samostanu Dominika u Dubrovniku, na Hvaru u Starigradu u Dominikanskom samostanu. Neke njene slike postavljene su u sakristije: u sakristiji crkve sv.Vlaho u Dubrocniku, u sakristiji crkve sv Ignacija u Dubrovniku. U Italiji se nalaze njene slike u sv. Jeronima u Rimu,
Jedna slika Gospe čuva se u Pinakoteci biskupske palače u Dubrovniku.

Za ovu izložbu odabrala je prikaz Isusa i sv. Marije čime izravno upućuju na izvor trajnog Svjetla.

Dubrovački pjevač, tenor, Stijepo Gleđ Markos, prateći se na gitari, točno ispod postavljenih slika Ivane Jovanović Trostmann s prikazom Isusa i Marije, izveo je dvije pjesme, Marijo, najljepši cvijet si Ti i Isuse ti si moj štit. Gleđ Markos je glazbom, na najljepši način također doprinijeo da se osjeti snaga Svjetlosti.

Don Ivica Pervan, dr. Katja Bakija, Jasna Lovrinčević i Maja Mozara (Fotograf: P. Leko)

Ovu izložbu organizirala je Hrvatska matica iseljenika-podružnica Dubrovnik uz koordinaciju Maje Mozara, koja je održala pozdravni govor.

O tome kako je došlo do sudjelovanja hrvatskih umjetnika na Umjetničkom festivalu u Seulu, na otvorenju izložbe Svjetlost govorila je autorica ovog teksta Jasna Lovrinčević.

Dubrovnik, kojeg krase brojne crkve i umjetnine od njegovog samog osnivanja, kroz povijest, pod zaštitom svetog Vlaha svijetlio je svojom slobodom, snagom mudrih zakona upisanih u Statut Grada i sposobnom diplomacijom preko koje je izbjegavao ratne sukobe i sve ono što bi moglo ugroziti miran i relativno dobar ekonomski život njegovih stanovnika. Također je svijetlio i dobro osmišljenim načinima zaštite od raznih zaraza. Ova izložba također, može se reći, jedan je mali doprinos tom svjetlu.

Comments are closed.

Impressum    Privacy Policy

© 2013 - 2020 uvihoruvremena.com. Alle Rechte vorbehalten.