Bruno Vlahek, skladatelj i pijanist, profesor na Konzervatoriju Katarina Gurska u Madridu, sa svojom skladbom Tocatta Festiva na temu Slave iz opere M. Glinke Život za cara, ušao je u finale natječaja New Classics – Organ Taurida
(Nova klasika Tauridovih orgulja) – Internacionalnog natječaja za skladbu na orguljama, održanog 6. rujna 2021. u Velikoj dvorani Državnog konzervatorija P. I. Tchaikovski u Moskvi. Skladbe laureata izveli su najpoznatiji ruski orguljaši na orguljama slavnog graditelja orgulja Artistide Cavaillé-Coll. Ovaj gala koncert mogao se pratiti u televizijskom, radijskom i internetskom izravnom prijenosu.

Kompozicija Bruna Vlaheka Toccata Festiva, koja bogastvom zvuka odražava veličanstvenost Glinkove Slave odnosno krunjenja s dočaranim zvukom zvona kao njezinim važnim simboličnim momentom, jedna je od deset odabranih za veliko finale između 350 prispjelih na ovaj natječaj iz četrdeset različitih zemalja.

Povodom ovog izuzetno značajnog i velikog priznanja razgovarala sam sa skladateljom Brunom Vlahekom neposredno nakon proglašenja pobjednika.

Jasna Lovrinčević: “U našem prvom razgovoru rekli ste kako orgulje svirate od djetinjstva i kako je to prvi instrument kojeg ste zavoljeli. U tom kontekstu kako ste doživjeli odabir Vaše kompozicije za orgulje među prvih deset od 350 prispjelih na ovaj prestižni natječaj i njenu izvedbu na tako poznatom instrumentu. Jeste li pratili izravno izvedbu Vaše kompozicije?”

Bruno Vlahek: “Čuti svoje djelo u legendarnoj dvorani moskovkog državnog konzervatorija P. I. Čajkovski je neopisiv osjećaj i ispunjenje jednog od mojih umjetničkih snova. Na toj pozornici su se održale praizvedbe mnogih skladatelja koji su mi bili uzor još od djetinjstva, poput Skrjabina, Rahmanjinova, Prokofjeva, Šostakoviča…, a da ne spominjem i cijeli niz reproduktivnih umjetnika koji su tamo nastupali. Osim toga, sa zanimanjem sam čitao povijest ovog instrumenta koji je svojevrsni zaštitni znak te dvorane, kao posljednjem remek-djelu velikog francuskog graditelja Artistidea Cavaillé-Colla, izloženog na svjetskoj izložbi u Parizu davne 1899. godine i dopremljenog u Moskvu za novoizgrađenu dvoranu. Bilo mi je veliko uzbuđenje pratiti cijeli koncert i čast mi je da je moje djelo odabrano u 10 najboljih u društvu zaista izvrsnih kolega-skladatelja.”

Jasna Lovrinčević: “Jeste li svoju kompoziciju Toccata Festiva „Slava“ na temu iz opere M. Glinke Život za cara skladali prije objave Natječaja u Moskvi ili ste ciljano pisali za ovaj natječaj?”

Bruno Vlahek: “Skladbu sam dovršio u svibnju ove godine ciljano za ovaj natječaj. Kako je u propozicijama bila preporuka da djelo sadrži neku povijesnu poveznicu iz perioda carske Rusije, nekoliko ideja mi je bilo u glavi. No, imajući na umu veličanstveni instrument na kojem se održavalo finale natjecanja, prvenstveno sam želio napisati djelo koje bi potpuno iskoristilo njegovu dispoziciju i zvukovne mogućnosti, te se tako ova Glinkina tema iskristalizirala kao konačni odabir.”

Jasna Lovrinčević: “Zborska Slava krunjenja u Glinkovoj operi je posebno popularna i značajna u nacionalnom smislu u Rusiji i za ruski narod. Koliko je bio izazov za Vas na tako monumentalnu glazbu napisati novo djelo? Pretpostavljam da ste zato odabrali toccatu kao formu kako bi odgovarala grandioznosti uzora?”

Bruno Vlahek: “Slava se u ovom kontekstu transformirala u slavljenje raskoši orguljskog zvuka. Našlo se i mjesta za tamnije, dramatičnije odlomke čiji splet tek postepeno dovodi do vrhunca, pa je tako slava i pojam koji dolazi kao zasluga, nešto poput „per aspera ad astra“. Inspiracija je bio i sam instrument s grmljavinom 32-stopnih registara u pedalu kao i cijelim nizom moćnih registara jezičnjaka. To je takozvani simfonijski tip orgulja, s velikim koloritom, nastao u Francuskoj, a koji je doveo do stvaralaštva C. Francka, Ch.-M. Widora, M. Dupréa i O. Messiaena. Koristio sam virtuozni tokatni pristup s karakterističnom ritamskom formulom koja bi trebala dočarati tipični ruski element zvona, kakav se primjerice često provlači kroz djela Sergeja Rahmanjinova kojeg puno sviram kao pijanist. ”

Jasna Lovrinčević: “Tko je odabrao orguljaša za izvedbu na natječaju u Moskvi?”

Bruno Vlahek: “Organizatori su odabrali nekoliko vodećih ruskih orguljaša koji su u rekordnom roku naučili i praizveli 10 novih djela. Moju skladbu je izvela sjajna umjetnica Lada Labzina, inače orguljašica glasovite ultramoderne koncertne dvorane Zaryadye u Moskvi.”

Jasna Lovrinčević: “Messiaen je unio novi, drugačiji pristup glazbi za orgulje tako što je laganim tempom, pianima i pianissima pružio slušatelju meditativni doživljaj otvarajući mu najviše sfere, dok je tradicionalna glazba za orgulje to isto činila svečanim, brujajućim fortissima i skoro zaglušujućim akordima. Kakav je Vaš pristup komponiranju za orgulje? ”

Bruno Vlahek: “Orgulje su instrument s nevjerojatnim zvukovnim mogućnostima. Upravo u toj zvukovnoj raznolikosti leži veliki potencijal. To je instrument koji nosi svoju povijesnu patinu i često se veže uz sakralnu glazbu, pogotovo baroknu, iako su mu počeci od stare Grčke pa sve do srednjeg vijeka potpuno svjetovni. U današnje doba kad je taj instrument prisutan u gotovo svim značajnijim koncertnim dvoranama njegove se kreativne značajke počinju doživljavati u jednom drugom kontekstu. Moj odnos s orguljama je negdje u sredini – smatram da instrument koji je svoje zlatno doba doživio u velikim svjetskim katedralama ipak svoj intimni dio duše veže uz taj mistično-monumentalni svijet, no on itekako može biti suvremen i pokazati šaljivost, grotesku, ironiju, šarm, senzualnost, smisao za aktualne trendove i sve ono što mu se ponekad nepravedno uskraćuje.”

Jasna Lovrinčević: “Hoćete li uskoro predstaviti široj publici svoje kompozicije za orgulje?”

Bruno Vlahek: “Dosad sam napisao nekoliko skladbi za orgulje koje se redovite izvode, a neke su i snimljene. Ove godine je primjerice moja skladba „Feu d’artifice“ izvedena u sklopu festivala suvremene glazbe u Londonu. A kao laureatu natjecanja „New Classics – Organ Taurida“ Toccata festiva će mi se izvesti ove jeseni i zime u čak 30 gradova Rusije, od Kalinjingrada do Vladivostoka. Veseli me da će ruska publika imati prilike upoznati moju glazbu. Također, notno izdanje će biti objavljeno za uglednu izdavačku „Kompozitor“ iz Sankt Petersburga koja je izdavač djela primjerice Sergeja Prokofjeva, Dmitrija Šostakoviča, Arama Hačaturjana, Alfreda Schnittkea ili Arva Pärta. Kao dobitniku triju specijalnih nagrada na ovom natjecanju, djelo će mi izvesti i u svijetu jedinstveni Russian Horn Orchestra, a predviđeno je i snimanje CD-a.“