Svjetski dan knjige i autorskih prava, kojeg je utemeljio UNESCO 1995. godine, Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden već treću godinu redovno obilježava razmjenom knjiga, i održavanjem javne tribine s predstavljanjem hrvatskih autora koji djeluju izvan domovine.

Prvo obilježavanje Dana knjige u HKZ-Wiesbaden 2012.

Svoju prvu tribinu povodom Dana knjige, održanu 2012., Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden, osmislila je kao literarnu večer na kojoj su svoje radove čitali pjesnici i pisci s objavljenim knjigama: Zdravko Luburić, Katica Kiš, Ranko Četković, Ljubica Mufić – Turić i Marijana Dokoza. Na tribini su sudjelovale i dvije studentice; Lidija Marić koja je pročitala svoj studentski uradak, a Ivona Golemac, svoju recenziju knjige Leila – Ein bosnisches Mädchen.

Pisci i pjesnici su publici približili svoju poeziju i prozu, oživjeli je i potakli slušatelje na uživanje u lijepoj, smislenoj riječi.

Zdravko Luburić, koji objavljuje na njemačkom, hrvatskom i francuskom jeziku, član je Mediteranske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske akademije u dijaspori.Voditelj je Internacionalnih večeri poezije u Remscheidu, član je književnih društava u Njemačkoj, Hrvatskoj, Belgiji i u Bosni i Hercegovini i dobitnik je više književnih nagrada. Sva njegova djela na njemačkom i hrvatskom su reizdana. U Wiesbadenu dojmio je publiku svojom poezijom koja se doživljava kao glazba riječi, puna zvučnosti i ritma.

Ljubica Mufić – Turić, jedna od dosadašnjih predsjednica HKZ-Wiesbaden, čitala je stihove iz svoje zbirke pjesama Zapisi srca, objavljene 2005. u nakladi Andrijine knjižnice i Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar. Stihovi su pisani štokavski i kajkavski. Kao ocjenu ove zbirke objavljene u knjizi, književnik Krešimir Šego je napisao:”Premda je riječ, općenito, krhka, ona može sačuvati trenutak, izreći osjećaj, što Ljubica Mufić-Turić i čini u svojim radovima.”

Katica Kiš, koja oko trideset godina živi u Mainzu, pročitala je jedan od karnevalskih nagovora iz svoje knjige pod nazivom “Iskre srca i uma – Pripovijesti, Epigrami, Karnevalski nagovor” objavljenu u Zagrebu 2012. Tekstovi su pisani na njemačkom i hrvatskom jeziku, a nastali su kao izraz “ljubavi prema hrvatskom čovjeku, istini i dobroti” kako je u autorica napisala u predgovoru knjige.

Ranko Četković, predstavio se kao pjesnik i prevoditelj pročitavši svoje stihove i pjesme koje je osobno preveo. Inače je poznat kao koautor knjige o iseljenicima objavljene 2004. u Njemačkoj, pod nazivom “Mit Koffern voller Träume …”. Ältere Migrantinnen und Migranten erzählen. Redovno sudjeluje na večerima poezije u Frankfurtu.

Marijana Dokoza, spisateljica, pjesnikinja i novinarka, poznata širokoj hrvatskoj publici, objavila je dvije zbirke poezije i dva romana. Njen zadnji roman Naranyjin plač, objavljen u Hrvatskoj 2011., posebno je privukao pozornost ocjenom, kako sadrži zanimljivu priču s kompleksnim zapletom, koja bi sigurno privukla i filmsku publiku, ako bi se roman ekranizirao.

Dan knjige 2014.

Na ovogodišnjoj tribini u Wiesbadenu, predsjednik Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden, gospodin Ivica Košak predstavio je četiri knjige publicirane Njemačkoj i Hrvatskoj. Zanimljivo je kako je dvoje predstavljenih autora povezano s Hrvatskom kulturnom zajednicom Wiesbaden i širom hrvatskom zajednicom u Wiesbadenu.

“Uvod u bihevioralnu ekonomiju” objavljena u veljači, 2014., u Zagrebu kao četrdeset i treća knjiga Biblioteke Zbornici, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, posebno je odabrana za ovu tribinu, jer autorica jednog od znanstvenih tekstova je Nina Mažar, kćerka hrvatskih migranata iz Wiesbadena. Nina Mažar i Dan Ariely su autori šestog poglavlja zbornika pod nazivom: Iracionalno nepoštenje: malo usklađenosti, malo kršenja.
Nina Mažar je 2014. godine od poslovno-edukacijskog internetskog portala Poets&Quants proglašena jednom od 40 istaknutih profesora visokih poslovnih škola u svijetu. Njene znanstvene radove objavljuju svjetski vodeći znanstveni časopisi.

Kao drugu publikaciju, Ivica Košak je predstavio knjigu U vihoru vremena, autorice Jasne Lovrinčević, koja je objavljena u vlastitoj nakladi, u siječnju 2013. godine, u Njemačkoj. Knjiga govori o Hrvatima izvan domovine kroz razgovore i intervjue s njima i kroz prikaz hrvatskih vjerskih i društvenih zajednica izvan domovine. Autorica je radila kao dopisnica inozemnog izdanja Večernjeg lista što joj je omogućilo kontakte i razgovore s brojnim Hrvatima iz svijeta umjetnosti i kulture i sporta te s humanitarcima i predstavnicima Crkve i društvenih zajednica u Njemačkoj, Austriji, Australiji, Nizozemskoj i Švicarskoj. Knjiga je dokument jednog vremena i ujedno poveznica Hrvata kroz povijest u domovini i izvan domovine.

Angela Ilić, čiji je suprug član Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden, autorica je dvojezične monografije, pod nazivom Kirchen und der politisch-gesellschaftliche Wandel; Churches in the Face of Political and Social Transition Deutsch-serbische ökumenische Begegnungen 1999-2009, koja govori o ekumenskim savjetovanjima Srpske pravoslavne Crkve, Evangelističke Crkve u Njemačkoj i Njemačke biskupske konferencije, u razdoblju od 1999. godine, do 2009. godine. Objavljena je u travnju 2014. u nakladi Evangelische Verlagsanstalt.

Ivica Košak je za ovu tribinu odabrao i prvi objavljeni roman Alide Bremer, Olivas Garten, Wie meine Familie Kroatien überlebte, publiciranog u Njemačkoj, u kolovozu 2013., u kojem je autorica opisala život svoje obitelji u Dalmaciji. Alida Bremer je inače poznata kao prevoditeljica, i organizatorica nastupa hrvatskih pisaca na Sajmu knjiga u Leipzigu. Rođena u Splitu, studirala je u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru.

Hrvatska kultuna zajednica Wiesbaden od svog osnutka 1990. organizira brojna literarna, likovna, glazbena, kazališna kao i filmska događanja i izdaje časopis Riječ, s tekstovima iz kulture i rada Zajednice. Publicist i sudionik brojnih tribina, Ivica Košak, od 2010. je njen predsjednik i uspješan voditelj. Na tribini Dan knjige 2014., Hrvataka kulturna zajednica je u znak zahvalnosti za uspješan i požrtvovan rad, gospodinu Košaku uručila umjetničku sliku s njegovim portretom, rad akademskog slikara Marijana Dadića, koji živi i djeluje u Kölnu.