Renata Primorac- Kreatorica igara za učenje aritmetike, gramatike i pravopisa

Renata Primorac

Renata Primorac, magistar germanistike, sociologije i pedagogije, razvila je svoje vlastite metode za rad s djecom koja imaju poteškoće u aritmetici i jezikoslovlju. O njenom izuzetnom angažmanu na unapređenju nastave za djecu s poteškoćama u učenju, razgovarala sam krajem siječnja 2020. godine.

Rođena u Zmijavcima, nakon završene srednje ekonomske škole u Imotskom i jedne godine Studija prava u Splitu, diplomirala je na Sveučilištu u Siegenu u Njemačkoj.

Jasna Lovrinčević: “Vi ste magistar germanistike, sociologije i pedagogije, ali imate i diplomu intruktora za učenike s diskalkulijom ili poremećajima u računanju i legastenijom koja uključuje disleksiju ili poremećaje u čitanju i disgrafiju ili poremećaje u pisanju.
Gdje ste se usavršavali za rad s djecom s poteškoćama u učenju?”

Renata Primorac:” Nakon završenog studija zaposlila sam se u udruzi Christliche Jugenddorfwerk Deutschlands.e.v. (Njemačko kršćansko selo mladih) gdje su bili već odrasli učenici kojima je trebala podrška kako bi završili jednu strukovnu školu. Ja sam radila kao asistentica nastavnika i pomagala sam učenicima u matematici i u njemačkom jeziku koja su iz raličitih razloga imali poteškoće u svladavanju školskog gradiva i postizanju uspjeha. Nakon dvije godine rada i naknadnog usavršavanja dobila sam diplomu instruktora za legastenije i diskalkulije.”

Jasna Lovrinčević: “Je li to bila Vaša posebna želja da se usmjerite u tom smislu?”

Renata Primorac: “Ja sam uvijek željela raditi s djecom. Polazila sam od sebe. Za vrijeme studija bilo je situacija da nešto želiš, a ne možeš postići. Znači, nešto te sprječava pa tako se događa i kod djece. Mora biti neki problem zašto imaju teškoće u učenju, naprimjer u čitanju, pisanju ili računjanju, a da te teškoće nemaju veze s poteškoćama u mentalnome razvoju. To me jako zanimalo i zato sam odlučila usavršiti se u tom smjeru.”

Jasna Lovrinčević: “Trenutno radite kao nastavnica matematike i koordinatorica ste za dijagnostiku legastenije i diskalkulije te dajete upute kako dalje raditi s djecom kojoj su dijagnosticirane takve smetnje.”

Renata Primorac: “Već deset godina radim u sekundarnoj školi u Olpeu (Sekundarschule Olpe). U početku sam vodila individualnu, dodatnu nastavu, a poslije sam nastavila raditi kao nastavnica matematike od petog do sedmog razreda. Pošto sam se školovala za instruktora za legasteniju i diskalkuliju i imam tu diplomu, naša škola je uvela testiranje za svu djecu koja dolaze iz osnovne škole, odnosno četvrtog razreda u našu školu kako bi saznali koja djeca imaju probleme i kakve. Mi provodimo tri testa. Ja koordiniram ta testiranja. Za matematiku koristimo normativni, standardizirani Heidelbergski Test za računanje (Heidelberger Rechentest – Diagnostik von Rechenschwäche/ Dyskalkulie oder mathematischer (Hoch-)Begabung). Test je vremenski ograničen i ima dvanaest tema koje djeca trebaju riješiti za određeno vrijeme.

Na temelju dobivenih dijagnostičkih podataka procjenjuje se matematički problem i planira se individualni rad s djetetom. Djeca kod kojih su dijagnosticirane teškoće dobijaju jedan dodatni, dopunski sat iz matematike. Ja sam asistent tog dodatnog sata i provodim individualni rad. Većina te djece doživljava matematiku kao težak predmet i imaju strah od nje. Osjećaju se izgubljeno, neuspješno i bez samopouzdanja. Moj prvi zadatak je otkloniti taj strah od matematike i otkriti djetetovu kreativnost u tom predmetu.”

Jasna Lovrinčević: “Znači, test pokazuje razinu znanja kod djece iz matematike, ali se tim testom ne dijagnosticira diskalkulija.”

Renata Primorac: “Test pokazuje razinu znanja iz matematike i naznake diskalkulije.
U našoj školi se pomoću tog testa diagnosticiraju specifične teškoće tj. slabosti, ali ne smetnje odnosno oštećenja.

Roditelji se informiraju o pojedinostima djetetova stanja i upućuju se školskom pedagogu, logopedu ili psihologu za dodatna testiranja djece.”

Jasna Lovrinčević: “Kako postupate s djecom koja imaju problema s čitanjem i pravopisom, odnosno disleksiju ili disgrafiju, koja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji podrazumijeva psihičke smetnje?”

Renata Primorac: “Mi možemo jedino dokazati slabosti u čitanju i pravopisu, ali ne i smetnje, odnosno oštećenja. Za dijagnosticiranje slabosti u disgrafiji ili u pravopisu koristimo normativni, standardizirani test HSP (Hamburger Schreib-Probe). Smetnje ili poremećaji u čitanju i pisanju dijagnosticiraju se u drugim ustanovama.”

Renata Primorac autor je igara za učenje matematike i gramatike

Jasna Lovrinčević: “Vi imate vlastite metode kako pomoći učenicima u aritmetici i u pisanju. Kreirali ste igre za lakše učenje matematike i igre za savladavanje gramatike i pravopisa koje se mogu primijeniti i za učenje stranih jezika. Za njih ste dobili i određenja priznanja. Kako ste osmislili igre i koje su prednosti učenja kroz igru?”

Renata Primorac: “Od samog početka svog rad sretala sam se s dobrim učenicima i s učenicima koji nisu imali samo teškoće u matematici ili pravopisu nego i druge specifične teškoće npr. frustracije zbog neuspjeha, slabu motivaciju, koncentraciju i hiperaktivnost”.

Tijekom moje redovne i dopunske nastave često sam razmišljala o tome kako mogu tim učenicima pomoći, kako nastavu učiniti zabavnom, zanimljivom i dinamičnom; kako im pomoći u lakšem učenju i savladavanju školskog gradiva. Jako je važno da učenici dobiju pozitivnu sliku o sebi. Tako sam došla na ideju da na dopunskoj nastavi, zamijenim nastavne listiće s igrama na ploči koje će poticati njihovu aktivnost, buditi interes i želju za poboljšanjem u učenju; koje će im pobuditi njihovu prirodnu, unutrašnju motivaciju.

Igre na ploči su većinom predviđene za igranje u četvero radi razvijanja komunikacije i pomaganja u socializaciji i emocionalnom razvoju. Učenici mogu sami kontrolirati svoje rezultate, tako da te igre potiču i njihovo osamostaljenje i samopouzdanje.

Pošto imaju natjecateljski karakter, igre motiviraju učenike za ponavljanje i uvježbavanje onog nastavnog sadržaja gdje imaju probleme. Ti problemi mogu biti kod tablice množenja, kod pretvorbe mjernih jedinica, proporcionalnosti, razlomaka; zapravo u svemu onom što je u našem nastavnom programu.”

Jasna Lovrinčević: “Znači, igre predstavljaju drugi pristup učenju za iste programe koje imate u redovnoj nastavi i osmišljene su tako da svako dijete može postići ono što se od njega traži. Za koje razrede ste predvidjeli igre na ploči?”

Renata Primorac: Da. Igre su osmišljene za gradivo iz matematike od trećeg do sedmog razreda i za gramatiku i pravopis njemačkog jezika. Igre za gramatiku i pravopis mogu koristiti i učenici koji su došli iz drugih zemalja koji ne poznaju njemački jezik naprimjer za učenje konjugacija i padeža.”

Jasna Lovrinčević: “Znači, te igre nisu za djecu koja imaju poremećaje u smislu diskalkulije ili disleksije već za djecu koja imaju problema u savladavanju školskog gradiva iz aritmetike, gramatike i pravopisa.”

Renata Primorac: “Te igre se primjenjuju i kod djece koja imaju diskalkuliju ili disleksiju uz pomoć materijala koje je razvila Maria Montessori.”

Renata Primorac – Prezentacija igara za učenje matematike i gramatike

Jasna Lovrinčević: “Vi ste dobili različita priznanja i podršku za Vaše inovacije u nastavi?”

Renata Primorac: ” Da. U mojoj školi igre su uvedene u školski kurikulum i koriste se često u redovnoj nastavi pri ponavljanju i uvježbavanju različitih sadržaja ili kao uvod u novo gradivo.
O igrama su napisana dva diplomska rada na Sveučilištu u Siegenu, jedan iz matematike (Masterarbeit – Spiele im Mathematikunterricht – Eine theoretisch und empirisch fundierte Fallstudie zur Beurteilung von ausgewählten Spielen für die Sekundarstufe I) i jedan iz njemačkog jezika.
Održala sam prezentacije u mnogim školama u Njemačkoj. Odaziv je bio jako pozitivan.

Igre koje sada koristim, izrađene su u okviru učeničke firme koju sam ja vodila u školi, a za prezentaciju koristim igre koje sam dala profesionalno napraviti. Za prezentaciju sam napravila oko dvadeset igara za matematiku i šest za njemački jezik koje se mogu koristiti i za učenje engleskog jezika. Za sve igre je napisano i objašnjenje kako se igraju, zašto su potrebne i što dijete nauči kroz njih.

Moja je želja da pronađem način za njihovu serijsku proizvodnju kako bih ih mogla ponuditi i drugim školama koje su zainteresirane.”

Jasna Lovrinčević: “U Vašoj biografiji ima jedan zanimljiv podatak, kako ste za godinu dana naučili njemački jezik nakon Vašeg dolaska u Njemačku i kako ste već sljedeće godine upisali studij germanistike kojeg ste redovnom roku uspješno završili. Zanimljivo je da je Vaš diplomski rad bio naslovljen Njemačko-hrvatski rječnik. Jeste li imali neku posebnu metodu za učenje njemačkog jezika?”

Renata Primorac: “Nisam imala posebnu metodu za učenje njemačkog jezika. Moj je recept bio: učenje i motivacija. Dakle, važna je želja i volja za učenjem i govoriti bez straha od pogrešaka.

Jako sam bila ponosna što mi se pružila prigoda da s profesorom germanistike 2003. godine napišem Njemačko-hrvatski rječnik koji je namijenjen studentima iz Hrvatske da se lakše snađu za vrijeme studija. U okviru Rječnika su upute i sva objašnjenja vezana za studentski život u Njemačkoj.”

Comments are closed.

Impressum

© 2013 - 2019 uvihoruvremena.com. Alle Rechte vorbehalten.