Djela su nastala u dužem vremenskom rasponu.

Prva kompozicija Ave Maris Stella ili Zdravo Zvijezdo mora skladana je 2000, a zadnja, Zvijezde trepere u noći, nadahnuta Pohvalom stvorova ili pjesmom brata Sunca od svetog Franje Asiškog, u svibnju 2024. Ciklus od tri minijature iz 2009. Kukavica, Slavuj i Dva vrapčića također je inspiriran djelom sv. Franje, njegovom propovijedi pticama, zapisanoj u Cvjetićima svetog Franje Asiškog, zbirci popularnih legendi o njegovom životu. Kompozicija Presveto srce Isusova nastala je 2023. godine

Zrinka Tomašić koja je jedno vrijeme živjela i djelovala kao orguljašica i voditeljica crkvenih zborova u Koelnu, diplomirala je na konzervatoriju Santa Cecilia u Rimu nakon što je završila Muzičku akademiju u Zagrebu. Kao stipendistica Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije magistrirala je na Papinskoj akademiji Pontificio Istituto di Musica Sacra 2005. u Rimu. Njena misa u čast blaženom kardinalu Alojziju Stepincu premijerno je izvedena 2013. godine, u crkvi svetog Marka na Campidolju, na Trgu Venezia u Rimu.

Zrinka Tomašić, s kojom sam razgovarals 14. listopada 2024. treutno živi i radi u Zadru, u glazbenoj školi Blagoje Bersa na klavirskom i plesnom odjelu i odjelu za solo pjevanje.

Jasna Lovrinčević: “Vi ste upravo objavili album klavirskih kompozicija s lijepom, meditativnom glazbom. Jeste li album već prezentirali uživo?”

Zrinka Tomašić: “Sada pripremam promocije tog albuma. Za te koncerte pozvala bih i mezzosopranisticu Maricu Kolega. Ona bi praizvela duhovnu skladbu Dođi Duše Presveti koju sam ja skladala za mezzosopran, violinu i klavir.”

Jasna Lovrinčević: “Kompoziciju Ave Maris Stella Vi ste već izvodili a mogla se čuti i na Youtubu još 2013. U Album ste uvrstili i tri minijature iz 2009. Jeste li njih također već izvodili?”

Zrinka Tomašić ( ustupljena privatna fotografija Z- T.)

Zrinka Tomašić: “Ave Maris Stella skladala sam 2000. i nju sam često izvodila. To je poznata himna i molitva koju sam naučila još kao dijete. Melodija himne se nazire, ali sve je napisano kroz triole da se naglasi prizvuk mora.

Ciklus od tri minijature Kukavica, Slavuj i Dva vrapčića nastao je 2009. Sve tri kompozicije praizvedene su u Dubrovniku 2015. na radionici SORGO, na susretu dubrovačkih skladatelja. To je bilo kada sam ja živjela u Dubrovniku i radila u Glazbenoj školi Luka Sorkočević. Radionica se održavala u Saloči od zrcala. Bila je tada predstavljena glazba različitih žanrova.

Skladba Zvijezde trepere u noći nastala je ove godine u svibnju. Inspirirana je Pohvalom stvorova svetog Franje Asiškog. Ove godine sveti Franjo je jako aktualan jer se slavi 800. obljetnica rana sv. Franje koje je zadobio na La Verni.

Skladba Presveto Srce Isusovo nastala je nakon povratka s putovanja i hodočašća po Francuskoj gdje sam posjetila i grad Paray le Monial. U tom malenom gradiću svetoj Margariti-Mariji Alacoque ukazalo se Presveto Srce Isusovo. Tek nakon što sam se vratila i napisala tu skladbu saznala sam da se ove godine slavi 350. obljetnica tog ukazanja.”

Jasna Lovrinčević: “Vaše skladbe, posebno Slavuj iz ciklusa nadahnutog propovijedi pticama sv. Franje Asiškog, imaju jednu melodioznu liniju što je rijetkost u suvremenoj glazbi dvadeset i prvog stoljeća, a bila je rijetkost i u dvadesetom stoljeću.”

Zrinka Tomašić: “Moja glazba ima melodiju i ja sebe kao skladateljicu vidim kroz kompozitore svoje generacije koji pišu sličnu glazbu kao što je moja.
Meni je uzor norveški skladatelj Ola Gjeilo koji je studirao u Americi klavir, kompoziciju i filmsku glazbu. On puno improvizira a glazba mu je dosta mistična i jedinstvena.
Jedan drugi skladatelj koji mi je također uzor je David Ianni iz Luksemburga. Njemu je vjera jedan od izvora nadahnuća u skladanju.
On je napisao kritiku za moju misu u čast blaženom kardinala Alojzija Stepinca 2013. godine koja se premijerno izvela u crkvi svetog Marka na Campidolju, na Trgu Venezia u Rimu.
I David Ianni i Ola Gjeilo su po karakteru glazbe slični. Oboje su skladatelji i pijanisti, te improviziraju. To je za mene glazba dvadeset i prvog stoljeća. Nije romantična, nije bijenalna, nije atonalna. Za mene glazba treba imati melodiju i spacifičan ritam, a glazba Norvežanina Ola Gjeiloa je puna melodije. On je sav melodičan, on ima svoje teme ali ono što ja zapažam, njegove kompozicije imaju i teme iz korala.”

Jasna Lovrinčević: “Pojedine Vaše kompozicije su također bazirane na Gregorijanskom koralu kao što je Vaša Misa U čast blaženog kardinala Alojzija Stepinca ili serija minijatura za poemu Put križa – Grad, nastale 2015. ”

Zrinka Tomašić: “Moj životni put je takav da sam se susrela s takvim skladateljima, Sada radim na plesnom odjelu pa tu imam s plesačima kontakte, pa moja kompozicija Presveto srca Isusovo ima jedan plesni dio, u plesnim ritmovima. To su mjere trodobne i šesterodobne. Tko je plesač, on to može osjetiti.”

Jasna Lovrinčević: “Vaša kompozicije koje ste do sada objavili zapravo slijede jednu neprekinutu liniju stvaranja sakralne glazbe koju su komponirali skladatelji svih epoha, koja se nastavlja i u dvadeset i prvo stoljeće.”

Zrinka Tomašić: “Ako odemo u temelje pa i solimizacija je nastala na himni sv Ivana Krstitelja. Temelje imamo u duhovnoj glazbi koja je skladana kroz stoljeća i kontinuitet postoji.”

Jasna Lovrinčević: “Vi ste dugo radili u Dubrovniku na odjelu za klasični balet, a sada radite kao korepetitor s plesačima suvremenog plesa. Rad s plesačima je, pretpostavljam posebno iskustvo.”

Zrinka Tomašić: “Ja radim u Zadru, u školi Blagoja Bersa na odjelu za klavir, odjelu za solo pjevanje i na odjelu za suvremeni ples. Plesači su zanimljivi, a ovdje se radi o suvremenom plesu i klavirskim improvizacijama. Meni je ples jako zanimljiv žanr. Mi koji studiramo glazbu na Muzičkoj akademiji u (Zagrebu) nemamo kontakt s plesačima što je po mom mišljenju šteta zato što je ta suradnja jako zanimljiva. Bilo bi dobro da bar postoji jedan kolegij. Izgleda da u vrijeme kada sam ja studirala nitko o tome nije promišljao. Kada sam počela surađivati s plesačima, to je za mene bio novi svijet, jako zanimljiv.”

Jasna Lovrinčević: “Svirate li i kompozicije određenih skladatelja ili samo improvizirate, u smislu da stvarate novu glazbu?”

Zrinka Tomašić: “Ja isključivo improviziram. Improvizacija je više kreacija. Improvizacija se mora snimiti jer je ona neponovljiva. Naprimjer, bude tema More i alge, ja onda sviram More i alge.”

Jasna Lovrinčević: “Što je prvo, glazba pa onda pokret ili pokret pa onda glazba?”

Zrinka Tomašić: “Meni jako odgovara ako znam koja će tema biti onda mogu malo razviti maštu, ali ono što je meni jako zanimljivo je – dok ja gledam plesače kako plešu, oni slušaju glazbu uživo i onda je to spoj pokreta, emocija i glazbe u tom trenutku. Taj trenutak nastaje glazba. Nekada plesači imaju abstraktnu temu, onda ja imam zadanu mjeru, tempo i karakter ali više je to mjera i tempo a ako mi plesni pedagog kaže slobodna improvizacija, onda ja mogu voditi plesače kako ja želim. Tada oni na glazbu koju čuju, koju ja u tom trenutku izvodim, oni na nju reagiraju i plešu.”

Jasna Lovrinčević: “Znači li to da koreografija u tom slučaju nije definirana unaprijed?”

Zrinka Tomašić: “Ta nije, ali postoje određene koreografije. Za jednu plesnu minijature koju su djeca izvodila u Zagrebu na njihovoj smotri, ja sam trebala skladati na temu Snaga mora i djeca su na tu glazbu vježbala koreografiju. Ja sam tu kompoziciju dok sam je stvarala kao improvizaciju, snimila. Djeca su na tu glazbu izvodila koreografiju, vježbala i nastupila u Zagrebu. Plesači plešu po zadanoj koreografiji ili improviziraju.”

Jasna Lovrinčević: Zanimljivo je da izvodite improvizacije a da i plesači ponekas improviziraju ovisno o zahtjevu plesnog pedagoga.”

Zrinka Tomašić: “Plesači improvizaciju prakticiraju od malena a svirači ne, osim ako netko od profesora ima afinitet prema improvizaciji pa onda on to radi i s učenicima. Ja također ponekad radim improvizaciju s učenicima. Improvizacija je vrlo kreativna.”

Jasna Lovrinčević: “Tko zadaje plesne teme, neke teme kao More i alge ili Snaga mora jako se uklapaju u aktualnu suradnju znanosti i umjetnosti?”

Zrinka Tomašić: “Plesni pedagog zadaje teme a sama tema je nastala iz školskog kurikuluma. Kada se tumači tema plesačima jako široko se objašnjava. Sve što rade djeca na plesu, povezano je sa životom. Bila je jedna tema za niže razrede Gradimo kuću, gdje su djeca pokretima tijela prikazala razne aktivnosti pri gradnji jedne kuće. Također teme iz prirode, kao More i alge, Snaga mora ili Koraljni greben nastale su prema nastavnom programu.”

Jasna Lovrinčević: “Kroz rad s plesačima nastale su mnoge Vaše improvizacije. Želite li ih možda
objaviti?”
Zrinka Tomašić: “Voljela bih snimiti jedan album plesne glazbe i prirediti s plesačima jedan glazbeno plesni program.“